Selen je 1817.g. otkrio Jons Jakob Bercelius, a ime mu potječe og grčkog "selene" što znači mjesec.

LJEKOVITO DJEJSTVO
Za ljudski organizam, selen je izuzetno bitan jer sprječava štetno djejstvo slobodnih radikala, koji nastaju u organizmu pod djejstvom teških metala, radioaktivnog i ultraljubičastog zračenja, smoga, duhanskog dima, alkohola, pojedinih lijekova, jednolične ishrane, pojačanog fizičkog napora, čestog stresa, nervne napetosti.
U kombinaciji s drugim antioksidansima, selen sprječava razvoj kardiovaskularnih oboljenja, obezbjeđuje normalan rast i razvoj organizma, jača imunitet, pozitivno utječe na potenciju i plodnost.
Koristan je kao preventivno sredstvo, ali i u liječenju raznih bolesti: alergije, astme, arterioskleroze, katarakte, cistične fibroze, side, hipotireodizma, raznih upala i retroviroze.
Veoma je bitan za funkcioniranje odbrambenog sistema i štitne žlijezde, a pomaže i u slučaju depresije, premora, nervoze i reumatskih zapaljenja.
Istraživanja su pokazala da redovno unošenje selena u organizam u odgovarajućim količinama, služi za prevenciju od raka, a i u liječenju od ove bolesti pruža dragocjenu pomoć.
Sprječava ili, barem usporava, starenje tkiva, a posebno povoljno djeluje na žene u menopauzi.
Potreba muškaraca za selenom je još veća jer se on koncentriše u testisima, pa izbacivanjem sperme iz tijela odlazi značajna količina.
Smanjuje i količinu peruti u kosi.

HRANA BOGATA SELENOM

NAMIRNICE NAJBOGATIJE SELENOM SU:
- pšenica, neprerađena riža, ovas, sjemenke dinje, polumasno mlijeko, riba, meso, mekinje, crni i bijeli luk, paradajz, brokuli, jaja, iznutrice, brazilski orah, kvasac i hrana iz mora.

Ipak, sadržaj selena ne zavisi samo od namirnica, već i od zemljišta sa koga one potječu. Tako su neki dijelovi planete, poput Kine, prilično siromašni selenom.
Važno je da se dnevne količine ne prekoračuju jer je tanka linija između "ljekovitog" i "otrovog" selena. Dnevna količina koja se preporučuje u zavisnosti od starosti je od 20 do 80 mikrograma. Unos na dan u količini preko 4000 mikrograma izaziva toksičnost, koja može biti fatalna po čovjeka,  te izaziva gubitak kose, noktiju, zuba, malaksalost, mučninu, povraćanje...

JOD

- neophodan je za stvaranje hormona štitne žlijezde koji reguliše promet materija i energije  u organizmu i ključni su za:

* rast i razvij svih organa tkiva, posebno mozga, koštano-mišićnog sistema

* za polno sazrijevanje

* podstiču stvaranje bjelančevina

* sagorijeva višak masti

* povećavaju  apsorpciju hranjivih materija

* održavaju stalnu tjelesnu temperaturu

* povećavaju oksigenaciju i prokrvljenost organa

* pojačava snagu udara srčanog mišića, ubrzavaju puls i podižu krvni pritisak

* esencijalni su za preživljavanje i adaptaciju na stres.

Japan je zemlja u kojoj je dnevni unos joda po glavi stanovnika najveći u svijetu zbog velike zastupljenosti morskih plodova u ishrani. Istovremeno, Japan je i zemlja sa najmanjim brojem malignih bolesti, posebno štitne žlijezde i mokračno-polnih organa. Ministarstvo zdravlja Japana savjetuje da dnevni unos joda bude čak nekoliko miligrama  (preko 5 mg). U japanskom priobalju prosječni dnevni unos joda je čak preko 14 mg. Ove preporuke su čak 30 puta veće od preporuka za dnevni unos joda u SAD i Europi.

Jod se unosi u organizam hranom i pićem. zato je izbor namirnica jako važan. Joda ima najviše u morskim plodovima, nekim vrstama povrća i u mineralnim vodama dostupnim i na našem tržištu.